Na tragu kralja Matijaša

MKI

Na tragu kralja Matijaša

Postoji mogućnost dostojnog pogreba kralja Matije Korvina u nacionalnom svetištu. Nakon detekcije genskog segmenta Ivaniša Korvina koji se nasljeđuje po muškoj liniji, znanstvenici Instituta za istraživanje mađarstva mogu identificirati posmrtne ostatke njegova oca, koje nakon toga nacija može dostojno ispratiti na vječni počinak.

Lepoglava

U kratkom video-snimku postavljenim na internet Miklós Kásler (Mikloš Kašler) je izvjestio javnost o ovoj izvanrednoj prilici istraživanja i vraćanja naše prošlosti i samobitnosti. U Pavlinskom samostanu u Lepoglavi, na počivalištu Ivaniša Korvina sahranjenog 1504-te godine (i njegovog sina Krste), čelnik Ministarstva ljudskih resursa je objavio da ukoliko je moguća detekcija osobite genetske grupe hromosoma Y, koja se nasljeđuje samo na muškoj liniji, onda se u Kraljevkoj bazilici u Stolnom Biogradu, gdje u osarijumu u zajedničkom grobu počiva petnaest naših vladara, mogu identificirati posmrtni ostaci Matije Korvina. Nakon toga moći ćemo dostojno sahraniti našeg velikog kralja, osnivajući time nacionalno svetište.

Tokom istraživanja, relativno nova znanost arheogenetike će vjerojatno moći otkriti i pravo podrijetlo obitelji Hunyadi koje je okruženo brojnim legendama, što će biti novi veliki korak naprijed u razjašnjenju maglovitih, spornih poglavlja naše povijesti. Kao što je poznato u javnosti, prošlog ljeta u suradnji sa Institutom za istraživanje mađarstva uspješno je otkriveno podrijetlo muške linije dinastije Arpadovića iz posmrtnih ostataka našeg kralja Bele III. koji počivaju u Budimpešti u Matijaševoj crkvi (Mátyás-templom). Dokazano je da genetski tragovi velike mađarske kraljevske kuće vode geografski u Srednju Aziju vremenski do prije približno pet tisuća godina, u nekadašnju Baktriju na teritoriju današnjeg Afganistana.

Dostojni sprovod kralja Matije Korvina, identifikacija podrijetla obitelji u skladu sa znanstvenim potrebama ispunjava oduševljenjem svakog dobronamjernog Mađara. Unatoč tome, karakteristično za naše nezdrave domaće odnose, ovaj senzacionalan razvoj događaja neki primaju mrgodno, s neodobravanjem. Na primjer, Népszava (Riječ naroda) je izvjestila o događaju pod naslovom Ministar odgovoran i za zdravstvo fantazira o podrijetlu Hunyadijevaca usred pandemije.

To jest, prema protumađarskom, ekstremno ljevičarskom propagandnom listu, znanstveno istraživanje je samo fantaziranje. Iz toga logički slijedi da je za njih potpuno beznačajno podrijetlo Hunyadijevaca, i ne smeta ih da kralj Matija Korvin danas još leži u masovnom grobu. Ovo je u svojoj biti jasan govor, ali bilo bi mnogo ispravnije otvoreno, na naslovnici saopćiti očitu činjenicu: Népszava je potpuno indiferentna prema mađarskoj povijesti i svemu što je našoj naciji važno.

Lepoglava

Uz to je bezmalo sporedan ovaj u srži prepreden postupak kojim boljševički dnevni list spominjanjem pandemije želi stvoriti lažni dojam aludirajući da ministar Miklós Kásler namjesto bavljenja svojim poslom trati vrijeme na gluposti. Nasuprot tome, istina je da u portfelj Ministarstva ljudskih resursa spada upravo i kultura, a naša povijest je sastavni dio naše kulture, štoviše, njen temelj. Barem našoj jest.

A upravo to smeta listu Népszava. Protumađarsko propagandno izdanje je naime dio onog sustava, koji već više od stotinu godina sa dosljednom podlošću razbija mađarsku nacionalnu samosvojnost. Stručnjaci koji su govorili u vijestima televizije ATV 21. siječnja također nisu bili entuzijastični. Arheolog Gergely Buzás (Gergej Buzaš) je doveo u pitanje značaj iskapanja, a povjesničar Richárd Horváth (Rihard Horvat), suradnik Filozofskog fakulteta Istraživačke mreže Eötvös Lóránd (Etveš Lorand) je umanjivao povijesni značaj Kralja Matije Korvina i njegove epohe, rekavši da se kralj dobro razumio u marketing.

U takvim okolnostima ne može se dovoljno visoko vrednovati posvećeni rad vlade i Instituta za istraživanje mađarstva. Institucija, koja je nastala inicijativom Miklósa Káslera, i obuhvaća istraživačke rezultate brojnih znanstvenih područja, informirala nas je o detaljima.

Izvjestili su nas, da je kralj Matija Korvin sahranjen u Stolnom Biogradu 1490. godine u krunidbenoj bazilici, ali početkom osmanlijske vladavine okupatori su razrušili i opljačkali sve grobove sa kraljevskim zemnim ostacima. Stoga su poslije sve nađene kosti pokopane u metalnim kovčezima bez imena i oznaka.

Među 600 kostiju su i one od kralja Matije Korvina. Pouzdani metod njihove identifikacije je otkrivanje genetskog obrasca Ivaniša Korvina.

Između ostalog i u tu svrhu Miklós Kásler intenzivno gradi hrvatsko-mađarske odnose, drugarsku suradnju na kulturnom i povijesnom planu, a također veoma uspješno na kulturno-političkom i klerikalnom nivou. Važan korak u tom procesu je bila izložba Ars et virtus: Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine, otvorena u rujnu prošle godine u Zagrebu. Tokom njene svečane uvertire, mađarski je šef portfelja održao i povijesno predavanje i obavijestio hrvate, da je Institut za istraživanje mađarstva stručno odgovoran za uzimanje uzoraka iz grobova Korvina u Lepoglavi.

Nakon toga se Gábor Horváth-Lugossy (Gabor Horvat-Lugoši), generalni direktor ove interdisciplinarne znanstvene ustanove u pismu obratio hrvatskoj biskupiji u Varaždinu kao i nadležnom  ministarstvu, a Institut je pripremio i međunarodni znanstveni istraživački plan koji su Hrvati prihvatili. U suradnji značajnu ulogu je imala i mađarska diplomatija. Zagrebački veleposlanik Mađarske Csaba Demcsák (Čaba Demčak) je više puta posredovao između strana.

Tako je konačno došlo do otvaranja groba krajem siječnja ove godine, i tada je, kako je o tome izvještavao sa lica mjesta Miklós (Mikloš) Makoldi, direktor Arheološkog istraživačkog centra pri Institutu za istraživanje mađarstva, nađen jedan mali rezbaren barokni drveni lijes sa natpisima „Joannes Corvinus” i „Christophorus Corvinus”. Nakon vađenja kostiju i lubanje sina i unuka Matije Korvina, direktor Arheogenetskog istraživačkog centra Instituta za istraživanje mađarstva Endre Neparáczki (Neparacki) i njegov suradnik smjesta su započeli uzimanje uzoraka. Poslije toga kosti su vraćeni u grob i župnik je Pavlinskog samostana u Lepoglavi ponovo posvetio zatvoreno počivalište.

„Izolacija DNK je obavljena u laboratoriju Instituta za istraživanje mađastva, i kao i u slučaju Arpadovaca, moguće je upoznavanje sa DNK-om obitelji Korvin. Sa identifikacijom biti će moguće konačno zaključiti međunarodne rasprave o podrijetlu Janka Hunjadija, odnosno kralja Matije Korvina, čim gradska uprava Stolnog Biograda da dozvolu za otvaranje kraljevskih grobova, jer od dozvola samo ova nedostaje“ – naglasio je povijesni značaj ovog razvoja događaja tjedniku Demokrata Gábor Horváth-Lugossy.

Istraživanje se završava izdavanjem zajedničke mađarsko-hrvatske znanstvene publikacije. Generalni direktor Instituta za istraživanje mađarstva je naglasio, da je dobronamjerna pomoć i suradnja hrvatske strane primjerna i na Europskom nivou. Usaglašavanja i korespondencija su brza, učinkovita i cijelo vrijeme podržavajuća. Sada je red na nama, mađarima.